Frankfurtski parlament (njem. Frankfurter Nationalversammlung), prva svenjemačka ustavotvorna skupština. Pod utjecajem revolucionarnih gibanja 1848–49., pretparlament u Frankfurtu na Majni proveo je izbore na području svih njemačkih država, uključivši istočnu Prusku, ali bez Austrije, za saziv parlamenta. Izabrano je blizu 600 zastupnika, uglavnom iz redova liberalnoga građanstva; seljaci su bili zastupljeni samo jednim glasom, dok radnici nisu imali predstavnika. Po otvorenju zasjedanja (18. V. 1848) Frankfurtski parlament proglasio se konstituantom. Njegova svrha je bila izraditi ustav prema kojem bi rascjepkane njemačke države prerasle u nacionalno jedinstvenu saveznu državu. Glavni predmet rasprave bio je odnos buduće njemačke države prema Austriji. Nakon političkih promjena u Austriji potkraj 1848., postalo je jasno da austrijski car nije sklon ideji jedinstvene njemačke države, pa su zastupnici istupili za Prusku kao hegemona. Carska kruna ponuđena je pruskomu kralju Fridriku Vilimu IV., ali ju je on odbio prihvatiti od liberalnog parlamenta. Zbog pobjede kontrarevolucije većina se zastupnika povukla, a preostali republikanski orijentirani demokrati preselili su se 30. V. 1849. u Stuttgart, gdje su nastavili zasjedanje sve do 18. VI. 1849., kada ih je vojska rastjerala.
